Francis Usseglio 1931. g. napustio je rodni Pijemont kako bi radio u vinogradima Chateauneuf du Pape-a. Radeći kao nadničar otkupio je 8 ha vinograda što je bio početak vlastite proizvodnje koja je započela 1949. g. Kako su godine prolazile i uz mnogo teškog rada otkupio je dio zemlje na platou zvanom „Terres Blanches“ (bijele zemlje). Njegovi sinovi Pierre i Raymond 1964.g. nastavljaju tradiciju i proširuju postojeće nasade koji se danas prostiru na 21 ha od kojih je 16 ha u apelaciji Chateauneuf du Pape a preostalih 5 ha čini područje Cotes du Rhone.
Na imanju Usseglio najčešće spominjana riječ je kvaliteta tako da velika vina mogu doći samo kao rezultat zdravog, koncentriranog i povrh svega balansiranog grožđa. Respekt prema tlu i okolišu se ogleda u pažljivom radu u vinogradu gdje se razni zahvati (obrada tla, skraćivanje rodnih pupova, prorijeđivanje lisne površine, zelena berba itd.) izvode prema klimatskim obilježjima godišta maksimalno uvažavajući pojedinosti svakog mikroterroir-a.
Usseglio posjeduje velik broj manjih čestica vinograda – više od 30 – gdje ekspozicija, mikroklima, sastav tla i sortni tipicitet znatno variraju. Upravo složenost tih dala dodaje dimenziju više i obogaćuje vina iznimnom kompleksnošću; šljunčani dio ( tvz. oblutci koji su diluvijalnog porijekla ) daje aromatična, gusta vina dok su pjeskovita tla zaslužna za eleganciju, finesu i dubinu. Starost loza je također od iznimnog značaja za koncentraciju grozdova koja u prosjeka iznosi 40 g. za tradicionalnu verziju Chateauneuf du pape dok za Imperial reservu seže preko 100 g.
Apelacija Chateauneuf du pape dozvoljava 13 različitih sorti (8 bijelih - za bijeli Chateauneuf, te 5 crnih) ali u konačnom blendu obično dominira grenache, bilo crni ili bijeli.
Nakon što grožđe dospije u podrum započinje prerada koja zavisi od mikrolokacije, sorte te iznad svega od specifičnosti dotičnog godišta. Nakon termoregulirane fermentacije vina se pretaču, sljubljuju i ostavljaju na odležavanje u drvene bačve ili cementne tankove kroz period od 12-18 mjeseci što ovisi ponajviše o pojedinostima pojedine berbe. Prije buteljiranja vina ne prolaze proces bistrenja i filtracije.
Zanimljiv kuriozitet vezan za ovu apelaciju jest da ona od svih francuskih vinorodnih regija najviše ograničava prinose ( svega 35hl/ha ). |