Koloman Enjingi u Hrnjevcu je, na obroncima Krndije, prvu vinovu lozu posadio još 1890. Danas u cijelom kutjevačkom i požeškom kraju znaju da je on tada prvim čokotima graševine i kadarke utemeljio najprestižniju obiteljsku tradiciju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina na cijelom tom području. Ljubav prema vinogradima i tajnama vlastitog podruma uspio je prenijeti na sina Martina, a ovaj je u obiteljski posao uveo i svoga sina, Kolomanova unuka Vaclava. Treća generacija Enjingija je tijekom burnih političkih i ratnih vremena uspjela očuvati svoje obiteljsko gospodarstvo.

Konačno, 1957. praunuk Ivan preuzeo je vinograde sa oko 2.000 čokota vinove loze. Ivan je marljivo razvijao proizvodnju a 1972. prekinuo je dotadašnji poslovni običaj prodaje vina u bačvama i ponudom vina isključivo u bocama hrabro zakoračio u potpuno novi period tradicionalnog obiteljskog posla. Njegova se strategija pokazala poslovno učinkovitom. Nastavio je raditi i stvarati sljedeći vlastitu filozofiju i oplemenjujući svoju najveću ljubav, ljubav prema prirodi,vinogradima,vinu... U tržišnom ozračju što nas okružuje, znalački usmjerava energiju koju je u obitelji oplemenilo cijelo stoljeće iskustva i efikasno nastavlja razvijati hrvatski vinski brand. Nastavljajući stoljetnu tradiciju proizvodnje grožđa i vina koju je naslijedio od svojih djedova, Ivan Enjingi na rodnim obroncima Krndije, u srcu svjetski poznatog Vinogorja Kutjevo s trsja bere samo najbolje. Grožđe je to neopterećeno umjetnim zaštitnim sredstvima, a vino dobiveno od njega posebno, sa svim karakteristikama podneblja, kakvo i priliči vinaru koji je Hrvatskoj donio prvog zlatnog Decantera (u kategoriji suhih bijelih vina cijene do 10 funti u podrumu).

Grožđe u vinogradima i vina u podrumu Enjingi nastaju u skladu s prirodnim zakonima. Nose eko markicu koja u suvremeno vrijeme potvrđuje ono što je u obitelji Enjingi prenošeno s koljena na koljeno a to je poštovanje prema prirodi. Obitelj Enjingi danas obrađuje 50 hektara vinograda na položajima Hrnjevac,Venje i Mitrovac u Kutjevačkom vinogorju. Vinogradi, prosječne starosti 15 godina, podignuti su na osunčanim, južnim obroncima Krndije na izuzetnim ilovastim, pjeskovito-ilovastim i kamenitim tlima, na podlozi od škriljevca i granita. Vinogradi stariji od 35 godina brižno se čuvaju zbog izuzetne kvalitete koju daju, a novi nasadi se podižu u gustom sklopu, do 8500 trsova po hektaru.

Takav način uzgoja omogućava opterećenje manje od kilogram grožđa po trsu i postizanje visoke kvalitete vina. Niski prinosi, 7-8 tona po hektaru, a u slučaju predikata (kasne berbe, izborne berbe) i manji od 5 tona po hektaru izvlače najbolje iz sorata graševine, rajnskog rizlinga, zweigelta, pinota crnog, pinota sivog, traminca mirisnog, sauvignona, cabernet sauvignona, merlota i rizvanca.

U želji da vina budu što vjerniji odraz tla, podneblja i tradicije, a također i izvor zdravlja za uživaoce, cijela proizvodnja je postavljena po ekološkim principima. Izuzetno povoljni klimatski uvjeti, prirodno bogatstvo tla i racionalno gospodarenje omogućava proizvodnju bez upotrebe sintetskih mineralnih gnojiva, a od zaštitnih sredstava koriste se samo klasična sredstva, bakar i sumpor u minimalnim količinama.