Povijest vinogradarstva na Hvaru seže u 4. st. pr. Kr., kada su Grci u Starogradskom polju, uz grad Pharos, organizirano udomaćili tu kulturu. S geometrijskom preciznošću rasparcelirano je Starogradsko polje u mnogobrojne parcele – hore, što zajedno čine Ager Pharensis, odnedavno pod zašititom UNESCO-a. Od tada se na najplodnijim tlima otoka njeguje loza, a vinogradarstvo je kroz povijest ostalo osnova života na Hvaru. Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5750 ha vinograda, što predstavlja više od 19% njegove ukupne površine, dok danas ima svega 300 ha, uz daljnji trend nestajanja vinograda.

Hvar ima i vrlo visoku insolaciju pa sa svojih 2730 sunčanih sati godišnje izuzetno odgovara vinovoj lozi. Pogodan godišnji raspored oborina te niska relativna vlažnost zraka u periodu rasta i zrenja bobica također povoljno utječu na rast loze i kvalitetu grožđa, a nepovoljno na biljne bolesti. Ne zaboravimo i rijedak dar među vječno žednim mediteranskim otocima – izvore žive vode. S vinogradskog aspekta postoji više mikrolokaliteta, no mogu se izdvojiti tri osnovna: južni obronci, sjeverni dio otoka, te uzdužni greben na visini 400-500 metara nadmorske visine. Svaki lokalitet ima svoje pogodnosti i sorte koje na njima najbolje uspijevaju, pa ljudi već tradicionalno, poučeni iskustvom starijih, sade sorte na mjestima koja im najviše pogoduju.

Andro Tomić rođeni je Hvaranin koji je život posvetio vinu. Nakon dvadeset godina usavršavanja u struci na fakultetima, institutima i vinarijama u Francuskoj i drugdje, odlučio se vratiti na svoj otok i proizvoditi vlastita vina. Vjerujući da Hvar s autohtonim sortama, pogodnom klimom i izuzetnim položajem vinograda može vratiti davno izgubljeni vinarski ugled, nastavlja obiteljsku tradiciju proizvodnje vina staru 150 godina. Danas legendarna vina poput "1991." dokazala su da plavac mali može konkurirati svjetski renomiranim sortama i služiti kao putokaz renesanse hvarskog vinarstva. Na tom tragu, 1997. Andro osniva i tvrtku pod nazivom Bastijana čiji su osnovni ciljevi ostali proizvodnja vina vrhunskih dosega, kao i promicanje kulture vina. Sve to ne govori puno o njegovoj osobnosti, ali nju je i nemoguće riječima opisati.

Podrum se nalazi u novosagrađenoj vinariji na obiteljskom posjedu u uvali Mina u Jelsi, mjestu s dugom vinogradarsko–vinarskom tradicijom. Danas proizvode između 130 000 i 150 000 boca godišnje i, uz članove obitelji Tomić, zapošljavaju još deset Hvarana. Njeguju autohtone sorte i znanja, ali eksperimentiraju i s novima. Proizvodnju crnih, bijelih vina i roséa stalno usavršavaju suvremenom tehnologijom. Posebnu pažnju pridaju proizvodnji Prošeka – izvornog dalmatinskog desertnog vina napravljenog od probranog i prosušenog grožđa najkvalitetnijih domaćih sorti. U podrumu, pored vina koja dozrijevaju u barrique bačvama, smješten je i Triklinij, dio vinarije izrađen u kamenu po uzoru na starorimske prostorije za blagovanje, a namijenjen degustacijama i uživanju u vinu.

Shvativši da se vinogradarstvom na otoku bavi sve manje ljudi, obitelj Tomić odlučila je zasaditi vlastite vinograde. Osim toga, uzeli su u najam i neke od izvrsnih vinograda koje vlasnici više nisu mogli obrađivati, dok ostatak grožđa nabavljaju kod stalnih kooperanata. Značajniji vinogradi nalaze se na Paklenim otocima u starogradskom polju (Ageru) te u okolici Jelse. U procesu sadnje je i vinograd površine 10 hektara u uvali Vira, u neposrednoj blizini grada Hvara. Proizvode vina od različitih sorti, među kojima dominiraju plavac mali i plavac veliki kao crne sorte, te pošip, bogdanuša, maraština i prč kao bijele. Prisutne su još i sorte poput drnekušice, cabernet sauvignona, merlota, cabernet franca i muškata žutog.